NE hejtaj

Opći cilj projekta bio je doprinijeti podizanju svijesti javnosti o važnosti prevencije i sprečavanja nasilja te unapređenju medijske pismenosti kroz promotivne događaje i promotivnu kampanju o govoru mržnje i posljedicama istog među djecom i mladima.

U okviru projekta uspješno su održana tri promotivna događaja Moć riječi u tri grada u Bosni i Hercegovini na kojima su sudjelovala po tri predavača – predstavnik medija, influencer i psihoterapeut.

Prvi od tri događaja održao se u Tuzli u prvoj polovici ožujka. S moderatoricom Majom Nikolić, u formi panel diskusije, svoja iskustva i razmišljanja podijelili su Irmela Mujkić, magistrica društvenih nauka iz područja pedagogije i psihologije i kognitivno bihevioralni psihoterapeut pod supervizijom, Adnan Čomor, urednik društvenih mreža u Centru za istraživačko novinarstvo, te Mirza Mustafagić, bosansko-hercegovački influencer s više od 100.000 pratitelja samo na Instagramu. Tijekom gotovo dvosatne panel diskusije oni su se dotaknuli važnosti podizanja svijesti mladih ljudi i šire javnosti o posljedicama koje govor mržnje ostavlja na svakog pojedinca. Govornici su istaknuli problematiku pronalaska izgovora za uvredljive komentare i međuvršnjačko nasilje, kao i činjenicu da danas mladi ljudi, ali i nešto starije generacije najčešće nisu ni svjesni što njihovi negativni komentari mogu učiniti drugoj osobi. Govornici su kroz dijeljenje vlastitih iskustava sudionicima prenijeli važnost prihvaćanja odgovornosti svih aktera – kako influencera koje na društvenim mrežama prate mladi ljudi, tako i medija koji u svom radu trebaju staviti naglasak na provjeru činjenica, a ne na naslove koji privlače negativne komentare i donose senzaciju. Kada je riječ o mladim ljudima, zaključeno je da odgovornost leži na cijelom obrazovnom sustavu, ali prvenstveno na roditeljima koji svojim primjerom djeci i mladima moraju pokazati da govor mržnje, negativni komentari i nasilje nisu prihvatljivi obrasci ponašanja.

Drugi događaj je organiziran u Sarajevu u prvoj polovici travnja i ponovno je okupio govornike koji su o govoru mržnje govorili iz perspektive psihologa, medijskih predstavnika i influencera. S moderatoricom Hanom Sokolović, u formi panel diskusije, svoja iskustva i razmišljanja, osim Adnana Čomora i Mirze Mustafagića, podijelila je Mia Komšić, magistrica psihologije i edukantica integrativne psihoterapije. Tijekom panel diskusije oni su istaknuli emocionalnu pismenost kao ključni faktor u prepoznavanju vlastitih i tuđih emocija što je temelj za bolje razumijevanje opasnosti govora mržnje. Nedostatak emocionalne pismenosti kod djece i mladih za posljedicu ima manjak empatije što značajno olakšava akterima širenje govora mržnje, poglavito na društvenim mrežama. Događaju su prisustvovali i sarajevski srednjoškolci kroz čije se komentare jasno mogla identificirati problematika suočavanja s govorom mržnje već u osnovnoj školi i najmlađoj dobi. I ovog su puta govornici istaknuli ulogu medija koji su, nažalost, često začetnici govora mržnje, a imaju izrazito veliku odgovornost u kreiranju društva koje ima jasnu granicu između slobode govora i govora mržnje.

Treći i posljednji događaj održan je sredinom svibnja u Mostaru. U razgovoru s moderatorom Borisom Čerkučem, svoja iskustva, znanja i perspektive podijelilo je troje istaknutih govornika, Berislav Jurič, književnik i novinar, dobitnik brojnih nagrada, autor animiranog serijala Obitelj Grabo i koscenarist dokumentarca Stigme, trenutno predsjednik Upravnog odbora Vijeća za tisak i online medije, Maida Bešo, psihologinja i psihoterapeutkinja s više od 15 godina iskustva, zaposlena u Centru za psihološku podršku „Sensus“ u Mostaru i Dalibor Dado Milas, sveučilišni predavač i medijski djelatnik. Govornici su naglasili da je govor mržnje posljedica mentalne higijene i nerazumijevanja odgovornosti koju sa sobom nosi svaka izgovorena riječ, a da uzrok čestom govoru mržnje leži u nedostatku kulture dijaloga u društvu, ali i nezadovoljstvu i usamljenosti pojedinaca u vlastitim životima. Govornici su odgovornost stavili na medije koji su nerijetko generatori mržnje i platforma koja pruža pojedincima dijeljenje komentara o drugima bez razmišljanja o posljedicama. Medijska pismenost u društvu je na niskoj razini što se očituje i u činjenici da se najčešće komentari ostavljaju već nakon pročitanog naslova ili prve rečenice medijskog teksta bez detaljnog čitanja svih informacija. Odgovornost leži i u obrazovnom sustavu koji kvalitetom u svim svojim fazama mora doprinositi jačanju svijesti svakog pojedinca o posljedicama govora mržnje. Najveći naglasak je stavljen na promjenu pojedinaca, emocionalnu pismenost i shvaćanje da se slovima može činiti loše te da izgovorene riječi nisu bez posljedica.

Nakon organiziranih događaja, izrađen je i promotivni video koji je predstavljen putem društvenih mreža. Video šalje jasnu poruku mladima i široj javnosti – svatko od nas može prepoznati i reagirati na govor mržnje doprinoseći tako sigurnijem i zdravijem okruženju.

Projekt je podržan sredstvima Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.